|
1 |
|
ISBN: | 953-6132-60-5 |
Autor(i): | Elias-Bursać, Ellen |
Naslov: | Riječi, šiknule iz tmine : August Ujević i književno prevođenje / Ellen Elias-Bursać |
Impresum: | Zagreb : Erasmus naklada : Društvo hrvatskih književnih prevodilaca , 2003 |
Materijalni opis: | 261 str. : ilustr. ; 24 cm |
Jezik: | hrvatski |
Nakladnička cjelina: | Manualia Universitatis ; 6 |
Napomena: | Str. 11-15: Predgovor / Vladimir Ivir. - Str. 253: Bilješka o autorici. - Str. 245-252 i uz tekst: Bibliografija. - Summary. - Kazala |
Ključne riječi: | Ujević, Tin - prevodilački rad * prevođenje |
Sažetak: | I. Prevođenje i modernizam ; II. Augustin Ujević i hrvatsko književno prevodilaštvo ; III. Prevodilačka biografija Augustina Ujevića ; IV. Lingvostilistička usporedba Ujevićevih prijevoda s izvornim tekstovima Conrada, Poea i Whitmana ; V. Zaključak |
UDK: | 821.163.42.09 Ujević, T. |
Ostali autori / urednici: | Ivir, Vladimir |
Signatura: | SF 24490-6 |
Inventarni broj: | 70016, 70833 |
Vrsta građe: | knjiga |
Knjižnica: | Knjižnica Zavoda za slavensku filologiju, http://www.knjiznice.ffzg.hr/slavfilologija |
MFN: | 16718 |
|
2 |
|
ISBN: | 953-169-128-2 |
Autor(i): | Lipovčan, Srećko |
Naslov: | Mediji - druga zbilja? : rasprave, ogledi i interpretacije / Srećko Lipovčan |
Impresum: | Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada , 2006 |
Materijalni opis: | 305 str. ; 24 cm |
Jezik: | hrvatski |
Napomena: | Str. 285-290: Bilješka o autoru. - Bibliografske bilješke uz tekst. - Kazalo imena ; Kazalo pojmova |
Ključne riječi: | medijska kultura - Hrvatska * novinarstvo - osnovni pojmovi * novinarstvo - Hrvatska * publicistika - osnovni pojmovi * publicistika - Hrvatska * Ujević, Tin - publicistika * Matoš, Antun Gustav - publicistika * Vukotinović, Ljudevit * Vukotinović, Ljudevit - Ilirisam i Kroatisam * Hrvatsko novinarsko društvo * Zora dalmatinska - tekstovi o 1848. godini * Švoger, Vlasta - Südslawische Zeitung * Brleković, Josip - Hrvatski tjednik-bibliografija 1971 * Novak, Božidar - Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću * Malović, Stjepan - Osnove novinarstva |
Sažetak: | I. Teorijski aspekti: Medijske industrije na početku novog tisućljeća: umjetno stvaranje istog ; Prinos analizi temeljnih odnosa medija i kulture u hrvatskom društvu ; Literarni uporabni oblici medijskoga izražavanja ; Hrvatska publicistika Nacrt za jednu samostalnu filološku disciplinu ; II. Praktički aspekti (modeli interpretacija): 1. Majstor publicističkog izraza: Augustin Tin Ujević ; 2. Ličnosti i djela ; 3. Udruge ; 4. Publicistika kao zrcalo problema ; 5. Nove knjige o hrvatskom novinarstvu i publicistici |
UDK: | 070(497.5) |
Signatura: | SF 25158 |
Inventarni broj: | 72418 |
Vrsta građe: | knjiga |
Knjižnica: | Knjižnica Zavoda za slavensku filologiju, http://www.knjiznice.ffzg.hr/slavfilologija |
MFN: | 16341 |
|
3 |
|
Autor(i): | Pavić, Juraj ; Tenšek, Tomislav Zdenko |
Naslov: | Patrologija / Juraj Pavić, Tomislav Zdenko Tenšek |
Impresum: | Zagreb : Kršćanska sadašnjost , 1993 |
Materijalni opis: | XXIV, 345 str. ; 24 cm |
Jezik: | hrvatski |
Nakladnička cjelina: | Priručnici ; sv. 30 |
Napomena: | Bibliografija iza svakog poglavlja. - Kazalo autora i anonimnih antičkih spisa |
Ključne riječi: | patrologija - povijest * crkveni oci - povijest * crkvena književnost * patristička književnost |
Sažetak: | Uvod. -1. Pojam patrologije. -2. Povijest patrologije i patrološki zbornici ; Velike zbirke patrističkih djela ; Zbirke studijskog i školskog karaktera ; Zbirke prijevoda ; Priručnici patrologije ; Priručnici povijesti dogmi, povijesti koncila i povijesti teologije ; Leksikoni i enciklopedije. -3. Podjela patrologije. -Prvo razdoblje. Doba postpunog rasta (od početaka do 313. g.). -Glava prva. Apstolski oci :. -1. Apostolski oci općenito. -2. Sv. Klement Rimski (umro 102.). -3. Sv. Ignacije Antiohijski (umro oko 107.). -4. Sv. Polikarp iz Smirne (69-156.). -5. Papija Hierapolski (oko 130.). -6. "Barnabina poslanica". -7. Herma: "Pastir". -8. Apostolski simbol vjere. -9. "Didaché" - upute apostolske. -Glava druga: Kršćanska apokrifna književnost :. -10. Opći značaj apokrifne književnosti. -11. Judeo-kršćanski starozavjetni apokrifi. -12. Novozavjetni apokrifi: 1. Apokrifna Evanđelja ; 2. Apokrifna Djela apostolska ; 3. Apokrifne poslanice apostola ; 4. Apokrifne apokalipse. -Glava treća: Počeci hagiografije :. -13. Starokršćanska hagiografija općenito. -14. Acta martyrum. -15. Martyria et passiones. -Glava četvrta: Počeci kršćanskoga pjesništva :. -16. Opće značajke prakršćanskog pjesništva. -17. Ode Salamonove. -18. Oracula Sibyllina. -19. Izreke Sekstove. -20. Kršćanski stihovani epitafi. -Glava peta: Apologeti drugog stoljeća :. -21. Opće značajke apologetske književnosti. -22. Meliton Sadrski. -23. Aristid iz Atene. -24. Justin filozof i mučenik (100-165). -25. Tacijan. -26. Teofil Antiohijski. -27. Atenagora. -28. Poslanica Diognetu. -29. Apolinar Hierapolski. -30. Hermija. -Glava šesta: Heretička književnost II. stoljeća :. -31. O herezana II. stoljeća općenito: 1. Gnosticizam ; 2. Marcion i marcionovci ; 3. Montan i montanisti ; 4. Adopcionizam i patripasionizam. -32. Gnostički predstavnici: 1. Simon Mag ; 2. Basilid i Valentino ; 3. Ptolomej i Herakleon. -Glava sedma: Protuheretička književnost. Počeci egzegetske književnosti :. -33. Počeci hereziologije. -34. Irenej iz Lyona. -35. Počeci egzegetske književnosti. -36. Hipolit Rimski. -Glava osma: Aleksandrijska književnost trećeg stoljeća :. -36. Opće značajke Aleksandrijske škole: Aleksandrijska škola : Antiohijska škola. -37. Klement Aleksandrijski (oko 150-215). -38. Origen. -39. Ostali predstavnici Aleksandrijske škole, Origenovi sljedbenici: Dionizije Aleksandrijski ; Teognost ; Pierio ; Gregorije Čudotvorac ; Pamfilije. -40. Origenovi protivnici: Julije Afričanin ; Lucijan Antiohijski ; Metodije Olimpski. -Glava deveta: Latinski pisci III. stoljeća :. -41. Opće značajke. -42. Minucije Feliks. -43. Tertulijan. -44. Sv. Ciprijan. -45. Novacijan. -46. Arnobije Stariji. -47. Laktancije, kršćanski Ciceron. -48. Viktorin Ptujski. -49. Komodijan. -50. Reticije. -Drugo razdoblje: Procvat crkvene književnosti (od 313. do 461. g.). -1. Općeniti značaj. -A. Crkvena književnost na istoku. -Glava prva: Hereze :. -2. Arijevstvo. -3. Makedonijevstvo. -4. Apolinarstvo. -5. Nestorijevstvo. -6. Monofizitstvo. -7. Mani - Manihejstvo. -8. Pelagijevstvo. -9. Semipelagijevstvo. -10. Donatovstvo. -10a Priscilijanstvo. -Glava druga: Aleksandrijci :. -11. Sv. Atanazije Veliki. -12. Didim Slijepac. -13. Ćiril Aleksandrijski. -14. Egipatski monasi-književnici: 1. Sv. Antonije Veliki (251-356) ; 2. Sv. Pahomije (296-346) ; 3. Serapion emuiski ; 4. Makarije Egipatski /Veliki/ (300-390) ; 5. Evagrije Pontski (345-399). -15. Sinezije Cirenejski. -Glava treća: Palestinci :. -16. Euzebije Cezarejski. -17. Ćiril Jeruzalemski. -18. Epifanije Salaminski (Ciparski). -19. Manji palestinski pisci: 1. Eustatije Antiohijski ; 2. Gelazije ; 3. Hesihije ; 4. Ivan, Patrijarha Jeruzalemski. -Glava četvrta: Kapadočani :. -20. Bazilije Veliki. -21. Gregorije Nisenski (335-394). -22. Gregorije Nazijanski. -23. Amfilohije Ikonijski. -24. Proklo Carigradski. -Glava peta: Antiohijci .. -25. Diodor Tarski. -26. Ivan Zlatousti. -27. Teodor Mopsuestijski. -28. Teodoret Cirski. -29. Učenici i protivnici Ivana Zlatoustoga: 1. Polikronije ; 2. Hesijahije Jeruzalemski ; 3. Nil Ancirski ; 4. Marko Eremit. -30. Afrata, "perzijski mudrac" (270?-345?). -31. Efrem Sirijski. -B. Crkvena književnost na zapadu. -1. Općenito. -Glava prva: Crkveni pisci u Italiji :. -2. Leon Veliki. -3. Maksim Torinski. -4. Papa Gelazije. -5. Sv. Ambrozije. -6. Rufin. -7. Kajo Marije Viktorin. -8. Lucifer Kaljarski. -9. Ambroziaster (Pseudo Ambrozije). -10. Petar Krizolog. -11. Paulin iz Nole. -Glava druga: Crkveni pisci u Iliriku :. -1. Sv Jeronim. -2. Niketa Remezijanski. -3. Paulin Pelejski. -Glava treća: Crkveni pisci u Africi :. -1. Sv. Augustin. -2. Pelagije i pelagijevstvo. -3. Optat Milevitanski. -4. Marije Merkator. -5. Heretički pisci: 1. Tikonije ; 2. Julijan. -Glava četvrta: Crkveni pisci u Galiji :. -1. Sv. Hilarije. -2. Vincencije Lerinski. -3. Genadije Marseljski. -4. Kasijan. -5. Faust Rejiski. -6. Prosper Akvitanski. -7. Salvijan Marseljski. -8. Sulpicije Sever. -9. Eterije (Egerija). -Glava peta: Crkveni pisci u Hispaniji :. -1. Hozije Kordubski. -2. Pacijan. -3. PRiscilijan i priscilijanisti. -4. Grgur Elvirski. -5. Pavao Orozije. -6. Prudencije. -Treće razdoblje: Suton patrističke književnosti (od V.-VIII. sto.). -1. Općenito. -Glava prva: Istočni crkveni pisci :. -2. Pseudo-Dionizije Areopagit. -3. Leonicije Bizantski. -4. Anastazije Sinait. -5. Car Justinijan. -6. Sofronije Jeruzalemski. -7. Sv. Maksim Ispovjednik. -8. Prokopije iz Gaze. -9. Roman Melodijski (Slatkopojac). -10. Ivan Klimak. -11. Sv. Andrija Kretski. -12. Sv. German Carigradski. -13. Sv. Ivan Damaščanski. -14. Sv. Teodor Studit. -15. Nicefor Carigradski. -Glava druga: Zapadni crkveni pisci :. -1. Sv Grgur Veliki. -2. Benedikt Norčijski. -3. Kasiodor. -4. Boecije. -5. Dionizije Mali. -6. Enodije. -7. Fulgencije Ruspijski. -8. Cezarije Arlski. -9. Grgur Tourski. -10. Venancije Fortunat. -11. Sv. Martin Brakarski. -12. Sv. Izidor Seviljski |
UDK: | 276 |
Signatura: | 27 PAV P |
Inventarni broj: | 07/24, 07/25 |
Vrsta građe: | knjiga |
Knjižnica: | Knjižnica Odsjeka za komparativnu književnost, http://www.knjiznice.ffzg.hr/komparativna |
MFN: | 8676 |
|
4 |
|
ISBN: | 953-6160-34-X |
Autor(i): | Zlatar, Andrea |
Naslov: | Ispovijest i životopis : srednjovjekovna autobiografija : rasprava / Andrea Zlatar |
Impresum: | Zagreb : Izdanja Antibarbarus , 2000 |
Materijalni opis: | 207 str. ; 20 cm |
Jezik: | hrvatski |
Nakladnička cjelina: | Biblioteka Electa |
Napomena: | Str. 203-206: Bibliografija |
Ključne riječi: | književni žanrovi * autobiografija -- srednji vijek |
Sažetak: | Uvod. -SREDNJOVJEKOVNA AUTOBIOGRAFIJA: TEORIJSKE PRETPOSTAVKE. -Terminologijska rasprava: srednjovjekovlje i autobiografija. -Autobiografija kao žanr. -GENERIČKA SITUACIJA SREDNJOVJEKOVNE KNJIŽEVNOSTI. -Prijepor normativnosti i deskriptivnosti: ideja historijske poetike. -Suvremene genologijske klasifikacije srednjovjekovne književnosti. -Žanrovski položaj srednjovjekovne autobiografije. -TRADICIJSKO PORIJEKLO AUTOBIOGRAFSKIH OBLIKA. -Antičko nasljeđe. -Augustin i model ispovijesti. -Nasljednici Augustinova modela. -AUTOBIOGRAFSKI MODELI VISOKOGA SREDNJOVJEKOVLJA. -Redovnik kao autobiograf. -Kronikalnobiografski model. -Konfesionalni model. -Izuzetnost: slučaj Petra Abélarda. -Nastavljači. -KATEGORIJE SREDNJOVJEKOVNE AUTOBIOGRAFIJE. -Subjekt autobiografskoga diskursa. -I. Pripovjedne situacije (1. i 3. lice); II. Identitt i ideja privatnog jezika; III. Sveti jezik (mistički govor); IV. Zahtjev za istinitošću i zahtjev za iskrenošću. -Vremenske strukture. -Poimanje osobnosti. -I. Privatno/javno, unutrašnje/vanjsko, onostrano/ovostrano. -II. Duša/tijelo, individualno/univerzalno. -Sažetak. -Bibliografija. -Napomena autora |
UDK: | 82.0-94 |
Namjena : | tri primjerka za poslijediplomski studij književnosti |
Signatura: | 82.0 ZLA IŽ |
Inventarni broj: | III-1165, III-1176, III-1177, 07/119 |
Vrsta građe: | knjiga |
Knjižnica: | Knjižnica Odsjeka za komparativnu književnost, http://www.knjiznice.ffzg.hr/komparativna |
MFN: | 6489 |
|
5 |
|
ISBN: | 953-178-080-3 |
Autor(i): | Curtius, Ernst Robert |
Naslov: | Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje / Ernst Robert Curtius ; s njemačkog preveo Stjepan Markuš |
Izdanje: | 2. izd |
Impresum: | Zagreb : Naprijed , 1998 |
Materijalni opis: | 687 str.,[8]str. s tablama ; 24 cm |
Jezik: | hrvatski |
Nakladnička cjelina: | Kultura i civilizacija |
Napomena: | Prijevod djela: Europäische Literatur und lateinisches Mittelalter. - Str. 661-664: Bibliografija |
Ključne riječi: | srednjovjekovna književnost |
Sažetak: | Predgovor drugoj nakladi. -Iz predgovota prvoj nakladi. -Napoomena o stručnoj redakturi ovoga izdanja. -Glava I: Europska književnost. -Glava II: Latinsko srednjovjekovlje - 1. Dante i antički pjesnici (26) ; 2. Antički i moderni svijet (28) ; 3. Srednjovjekovlje (30) ; 4. Latinsko srednjovjekovlje (33) ; 5. Romanija (39). -Glava III: Knjižvnost i ustanove obrazovanja - 1. Slobodna umijeća (46) ; 2. Shvaćanje umijećâ (Artes) u srednjovjekovlju (48) ; 3. Gramatika (51) ; 4. Anglosaksonske i karolinške studije (55) ; 5. Školski autori (58) ; 6. Sveučilišta (64) ; 7. Sentence i exampla (67). -Glava IV: Retorika - 1. Vrednovanje retorike (71) ; 2. Retorika u antici (73) ; 3. Sustav antičke retorika (78) ; 4. Rimska kasna antika (81) ; 5. Jeronim (82) ; 6. Augustin (83) ; 7. Kasiodor i Izidor (85) ; 8. Ars dictaminis (85) ; 9. Wilbald iz Korveyja i Ivan iz Salisburyja (86) ; 10. Retorika, slikarstvo, muzika (88). -Glava V: topika - 1. Topika utješnog govora (91) ; 2. Povijesna topika (93) ; 3. Afektirana skromnost (94) ; 4. Egzordijalna topika (97) ; 5. Topika završetka (101) ; 6. zazivanje prirode (104) ; 7. Naopaki svijet (107) ; 8. Dječak i starac (111) ; 9. Starica i djevojčica (115). -Glava VI: Božica Natura - 1. Od Ovidija do Klausijana (119) ; 2. Bernard Silvestris (121) ; 3. Sodomija (126) ; 4. Alan iz Lillea (131) ; 5. Eros i moral (135) ; 6. Roman o Ruži (138). -Glava VII: Metaforika - 1. Metafore brodarstva (142) ; 2. Personalne metafore (146) ; 3. metafore jela (150 ) ; 4. Metafore dijelova tijela (152) ; 5. Metafore glume (154). -Glava VIII: Poezija i retorika - 1. Antička poetika (161) : Poezija i proza (163) ; 3. sistem srednjovjekovnih stilova (164) ; 4. Sudbeni, državni i pohvalini govor u srednjovjekovnoj poeziji (170) ; 5. Toposi nsizrecivosti (176) ; 6. Nadmašivanje (178) ; 7. Pohvala suvremenika (182). -Glava IX: Heroji i vladari - 1. Herojstvo (184) ; 2. Homerski heroji (187) ; 3. Vergilije (190) ; 4. Kasna antika i srednjovjekovlje (192) ; 5. Slavljenje vladara (194) ; 6. Oružje i znanosti (196) ; 7. Duševna plemenština (198) ; 8. Ljepota (199). -Glava X: Idalan krajolik - 1. Egzotična fauna i flora (201) ; 2. Grčka poezija (203) ; 3. vergilije (208) ; 4. Retorski povodi za opisivanje prirode (211) ; 5. Lug (212) ; 6. Mesto uživanja (213) ; 7. Epski krajolik (218). -Glava XI: Poezija i filozofija - 1. Homer i alegorija (221) ; 2. Poezija i filozofija (225) ; 3. Filozofija u poganskoj kasnoj antici (227) ; 4. Filozofija i kršćanstvo (229). -Glava XII: Poezija i teologija - 1. Dante i Giovanni del Virgilio (232) ; 2. Albertino Mussato (233) ; 3. Danteovo izlaganje o samom sebi (240) ; 4. Petrarca i Boccaccio (244). -Glava XIII: Muze. -Glava XIV: Klasika - 1. Rodovi i popisi autora (265) ; 2. "Stari" i "noviji" (269) ; 3. Tvorba kanona u Crkvi (274) ; 4. Srednjovjekovni kanon (278) ; 5. Moderna Glava xv: Manirizam - 1. Klasika i manirizam (291) ; 2. Retorika i manirizam (292) ; 3. Formalni manirizmi (301) ; 4. Rekapitulacija (311) ; 5. Epigram i stil poente (312) ; 6. Baltasar Gracián (313). -Glava XVI: Knjiga kao simbol - 1. Geothe o tropici (322) ; 2. Grčka (324) ; 3. rim (329) ; 4. Biblija (331) ; 5. Rano srednjovjekovlje (332) ; 6. Visoko srednovjekovlje (336) ; 7. Knjia prirode (341) ; 8. Dante (348) ; 9. Shakespeare (357) ; 10. Zapadnjačko-istočnjačko. -Glava XVII: Dante - 1. Dante kao klasik (376) ; 2. Dante i latinština (379) ; 3. 'Komedija' i literarne vrste (386) ; 4. Primjernefigure u 'Komediji' (391) ; 5. Osobe 'Komedije' (393) ; 6. Mit i ororočanstvo (400) ; 7. Dante i srednjovjekovlje (406). -Glava XVIII: Epilog - 1. Osvrt (408) ; 2. Počeci književosti na pučkim jezicima (411) ; 3. Duh i oblik (416) ; 4. Kontinuitet (419) ; 5. Oponašanje i stvaranje (425). -Ekskurzi. -I Pogrešno shvaćenja sntika u srednjovjekovlju. -II Formula pobožnosti i poniznosti. -III gramatičko-retorski umjetni izrazi kao metafore. -IV Šala i ozbiljnost u srednjovjekovnoj literaturi - 1. Kasna antika ; 2. Crkva i smijeh : 3. Šala i zbilja u pohvali vladara ; 4. Hagiografska komika ; 5. Epska komika ; 6. Kuhinjski humor i druga 'ridicula'. -V Kasnoantička znanost o književnosti - 1. Kvintilijan ; 2. Kasnorimska gramatika ; 3. Makrobije. -VI Starokršćanska i srednjovjekovna znanost o književnosti - 1. Jeronim ; 2. Kasidor , 3. Izidor ; 4. Aldhelm ; 5. Starokršćansko pjedništvo ; 6. Notker Balbul ; 7. Emerik : 8. Znanost o književnosti u 12. i 13. stoljeću. -VII Oblik egzistencije srednjovjekovnog pjesnika. -VIII Božansko ludilo pjesnika. -IX Poetsko djelo kao ovjekovječenje. -X Pjesništvo kao zabava. -XI Pjesništvo i skolastika. -XII Pjesnički ponos. -XIII Sažetost kao ideal stila. -XIV Etimologija kao oblik mišljenja. -XV Kompozija na temlju brojeva. -XVI Izreke na tmelju brojeva. -XVII Spominjanje autorova imena u srednjem vijeku. -XVIII "Viteški sustav vrlina". -XIX Majmun kaoi metafora. -XX "Zakašnjenje" španjolske kulture. -XXI Bog kao tvorac. -XXII Teološka teorija umjetnosti u španjolskoj literaturi 17. stoljeća. -XXIII Calderónova teorija umjetnosti i artes liberales. -XXIV Montesquieu, Ovidije i Vergilije. -XXV Diderot i Horacije. -Bibliografske napomene. -Kazalo imena. -Kazalo |
UDK: | 82(091) |
Signatura: | 82(091) CUR E-2 |
Inventarni broj: | 98/54, 98/55, 2000/52, 2000/53, 2000/54, 2000/55, 2000/56 |
Vrsta građe: | knjiga |
Knjižnica: | Knjižnica Odsjeka za komparativnu književnost, http://www.knjiznice.ffzg.hr/komparativna |
MFN: | 3788 |
|
|
1
|
Upit: PersonalName_swish=(ii Augustin ) |